05-SEPTEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
Page 1 of 1
Re: 05-SEPTEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
24. septembar 2017. |
Udaljenosti do objekta u univerzumu mogu da budu enormno različite. Posle Sunca, nama najbliža zvezda Proksima Kentauri, se nalazi oko 4,2 svetlosne godine udaljena od našeg Sunčevog sistema. Međutm, mnoge galaksije su neverovatno daleko - 13 milijardi godina ili više, tako da samo uz pomoć trika za kosmičko uveličavanje, takozvanog gravitacionog sočiva, možemo da ih vidimo. Motiv ove slike je galaksija sa oznakom ESO 376-16. Nalazi se oko 23 miliona svetlosnih godina udaljena od Zemlje, što u kosmičkim merilima ne predstavlja veliko rastojanje. Ali, uprkos njene relativne bližine, znamo iznenađujuće malo o njoj. Astronomi diskutuju još uvek o mnogim osobnama galaksije ESO 376-16, uključujući i njenu morfologiju. Galaksije se klasifikuju na osnovu njihove vizuelne pojave i njihovih osobina, na razne tipove: Spiralne galaksije, kao što je Mlečni put su plitki diskovi sa zakrivljenim spiralnim kracima, koji izlaze iz centralnog jezgra. Na suprot tome, iregularne galaksije nemaju prepoznatljivu strukturu, pa izgledaju daleko haotičnije. Na osnovu njihove morfologije, ESO 376-16 se posmatra ili kao kasnija spiralna galaksija ili kao iregularna patuljasta galaksija. Bez obzira na njenu tajanstvenu prirodu, posmatranja ESO 376-16 su bila korisna za više istraživanja. U to spadaju i posmatranja NASA/ESA svemirskog teleskopa Habl, čiji cilj je bio da napravi trodimenzionalnu kartu galaksija u našoj blizini. Naučnici su koristli Habl da bi procenili razdaljine prema galaksijama, uključujući i ESO 376-16, tako što su merili svetlost posebno sjajnih zvezda na ogranku crvenih džinova, unutar ovih galaksija. Zatim su njihove podatke koristili da bi napravili i kalibrirali trodimenzionalnu raspoređenost galaksija u univezumu i blizini Zemlje
|
Re: 05-SEPTEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
18. septembar 2017. |
Uprkos napretka, koji je ostvaren u proslih nekoliko desetina godina, proces nastanka galaksija, ostaje i dalje otvoreno pitanje na polju astronomije. Razne teorije su predložene, ali kako se galaksije pojavljuju svim oblicima i veličinama - eliptične, spiralne i iregularne galaksije, - do sada nije ni jedna teorija bila u stanju da zadovoljavajuće objasni poreklo galaksija koje posmatramo u svemiru. Tako astronomi tragaju za signalima različitih fizikalnih procesa. Jedan primer su galaktičke korone - pri tome se radi o gigantskim, nevidljivim oblastima vrelog gasa koje okružuju neku galaksiju i obrazuju kuglasti izgled. One su toliko vrele, da na osnovu rentgenskih emisija mogu da se dokažu, daleko izvan optički prepoznatljivog proširenja galaksije. Pošto su toliko tanke, ove korone mogu samo ekstremno teško da se registruju. Godine 2013. su astronomi u galaksiji NGC 6753 prepoznali takvu jednu koronu. Galaksija se nalazi skoro 150 miliona godina udaljena od Zemlje. Na ovoj slici se vidi kao šareni vrtlog. Plavičaste oblasti u spiralnim kracima su posute mladim zvezdama, koje svetle u ultravioletnoj oblasti elektromagnetnog spektra. Crvenkaste oblasti sadrže starije zvezde, koje zrače u hladnijem bliskom infracrvenom području.
|
Re: 05-SEPTEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
11. septembar 2017. |
Ova fotografija pokazuje galaksiju sa kataloskom oznakom NGC 5398. To je preckasta spiralna glakaksija od naseg Suncevog sistema udaljena oko 55 miliona svetlosnih godina u pravcu sazvezdja Kentaur. Sliku je napravio svemirski teleskop Habl, koji zajecnicki koriste National Aeronautics and Space Administration (NASA) i European Space Agency (ESA). Galaksija je poznata po svojoj neobicnoj H-II-oblasti. To je veliki oblak jonizovanog vodonika. H-II oznacava da su atomi izgubili jedan elektron i jonizovani su. H-II-oblast u NGC 5398 nosi naziv Tol 89 i nalazi se na donjem levom kraju centralne precke ove galaksije. Pri tome se radi o jednoj strukturi, koja se ukrsta sa galaktickim jezgrom i kanalise materiju prema unutra, da bi tamo bili odrzani aktivni procesi radjanja zvezda. Astronomi pretpostavljaju, da je Tol 89, jedini veliki, masivni kompleks gde nastaju zvezde u celoj galaksiji. Njegova sirina iznosi oko 5.000 x 4.000 svetlosne godina i sadrzi najmanje sedam mladih i masivnih zvezdanih jata. Oba najsvetlija cvora materije u oblasti Tol 89, su astronomi oznacili jednostavno sa "A" i "B". Ovi cvorovi su izgleda imali dva perioda intenzivnog nastanka zvezda, jedan pre oko 4 miliona godina i drugi pre manje od tri miliona godina. Pretpostavlja se, da Tol 89-A sadrzi posebno svetle i masivne zvezde, koje su poznate kao Wolf-Rayet-zvezde. Ovaj tip zvezda ima visoku povrsinsku temperaturu i emituje ekstremne stelarne vetrove.
|
05-SEPTEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
04. septembar 2017. |
Kao petarde koje osvetle nebo u Novogodišnjoj noci, veličanstveni spiralni kraci NGC 5559 su se zapalili sa novim zvezdama. NGC 5559 je spiralna galaksija, ispunjena gasom i prašinom koja se proteže oko svetle galaktičke izbočine. Ovi kraci su bogato okruženje gde se radjaju zvezde, popločano svečanim nizom boja, uključujući i novorođene zvezde plave boje kao rezultatom njihove izuzetno visoke temperature. NGC 5559 je otkrio astronom Vilijam Hersel 1785. godine i nalazi se oko 240 miliona svetlosnih godina u severnom sazvežđu Bootes (Volar). U ovoj galaksiji je zabelezena supernova bogata kalcijumom. Ove supernove su opisane kao "brze i blage", jer manje svetle od drugih vrsta supernova i razvijaju se brže.
|
Last edited by Admin on Wed Sep 13, 2017 8:11 pm; edited 1 time in total
Similar topics
» 17-SEPTEMBAR 2018. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 24-SEPTEMBAR 2020-HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 01-MAJ 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 07-NOVEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 02-JUNI 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 24-SEPTEMBAR 2020-HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 01-MAJ 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 07-NOVEMBAR 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
» 02-JUNI 2017. HABLOVA SLIKA NEDELJE
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum
|
|