Letilica CASSINI je udruzena mislija svemirskih agencija NASA/ESA/ASI koja proucava planetu Saturn i mnostvo njenih prirodnih satelita od 2004. godine. |
Huygens je ESINA sonda koja je 2004. na orbiteru Cassini stigla do Saturna i kasnije je otpuštena u Titanovu atmosferu. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju i poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po holandskom astronomu Christianu Huygensu koji je otkrio taj Saturnov satelit.
Sonda Huygens je pričvršćena na letilicu Cassini. Svakih šest meseci na putu do Saturna događale su se provere sonde i sastava. Dana 24. decembra 2004. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2.000°C, to je Huygensov toplotni štit dobro izdržao. Brzina se zbog trenja smanjila sa 21.000 km/h na 1.800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki padobran precnika 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se gasni hromatograf i mass-spektrometar, instrumente za ispitivanje atmosfere i dve kamere. Huygens je konstruisan za 2,5 sata rada i najmanje tri minuta rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala mnogo duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, sonda je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za horizont Titana, a podaci koje je letilica poslala "osluškivaće“ se sa Zemlje.
Na Huygensu je smešteno 6 instrumenata:
Gasni hromatograf i mass-spektrometar ce analizirati Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko prilagodjavanje zadužen za merenje fizikalnih i električnih svojstava atmosfere.
Cassini je NASINA letilica poslata 1997. godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po francuskom astronomu Giovanniju Domenicu Cassiniju. Letjelica je do cilja stigla 1. jula 2004. godine. Cassini je vrlo teška letilica. Ima masu od čak 5.774 kg. Jedine letilice teže od nje bile su Phobos 1 i Phobos 2. Više od 50% mase letilice otpada na gorivo. Dimenzije su: 6,7 m (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provere cele letilice.
Na Cassiniju je smešteno 12 instrumenata:1. Sastav za radio naucno istraživanje proučavaće atmosferu, prstenove i gravitaciono polje Saturna i njegovih satelita.
2. Naucni sastav za slikovnu dijagnostiku ce slikati u vidljivom, ultravioletnom i infracrvenom delu spektra.
3. Cassinijev radar ce kartografisati Titanovu površinu.
4. Ionski mass-spektrometar istražuje naelektrisane čestice.
5. Neutralni mass-spektrometar istražuje neutralne čestice.
6. Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dela spektra određuje hemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita.
7. Analizator kosmičke prašine proučava led i prašinu u blizini Saturna.
8. Naucni sastav za radio- i plazmatske talase istražuje talase plazme.
9. Cassinijev plazmatski spektrometar istražuje plazmu unutar Saturnovog magnetnog polja.
10. Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultravioletnom dijelu spektra meri ultravioletnu energiju.
11. Instrument za magnetosfernu slikovnu dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje.
12. Magnetometar sa dve tehnike proučava Saturnovo magnetno polje, prstenove i Saturnove mesece.